preskoči na sadržaj

III. gimnazija Zagreb

Login

 

Kalendar
« Listopad 2017 »
Po Ut Sr Če Pe Su Ne
25 26 27 28 29 30 1
2 3 4 5 6 7 8
9 10 11 12 13 14 15
16 17 18 19 20 21 22
23 24 25 26 27 28 29
30 31 1 2 3 4 5
Prikazani događaji

Anketa
Sviđa li vam se nova školska kantina?



O našoj školi (iz Zbornika)

U povijesti zagrebačkog i hrvatskog školstva zagrebačka III. gimnazija, bez ikakve sumnje, ima iznimno značajno mjesto. Kada su I. (osnovana 1804.) i II. (osnovana 1918.) gimnazija postale premale za sve zagrebačke gimnazijalce, osnovana je III. gimnazija. Naime, Pokrajinska uprava za Hrvatsku i Slavoniju (Kraljevina SHS), Odjeljenje za prosvjetu i vjere, naredbom br. 32283. od 19. kolovoza 1922., odredila je da se zbog prevelikog broja učenika, koji je rastao iz godine u godinu, početkom školske godine 1922./23. probno i privremeno rastave zagrebačka Kraljevska I. realna gimnazija (koja će zadržati dotadašnji naziv) i Kraljevska III. realna gimnazija u Zagrebu.

Budući da novoosnovana gimnazija nije imala svoje prostorije, djelovala je u prostorijama I. gimnazije (u današnjem muzeju Mimara), i to u poslijepodnevnoj smjeni. Posebnom odlukom određeno je da gimnaziju vodi prof. ADAM RUBETIĆ, kojeg je, nakon odlaska u mirovinu 1926. godine, naslijedio prof. LUKA ZDUNIĆ. U prvoj školskoj godini – 1922./1923. – upisano je 488 učenika u 11 razrednih odjela (na kraju prve školske godine bilo je 434 učenika). Ukazom kralja Aleksandra gimnazija dobiva status stalne škole. U početku je, osim ravnatelja, imala samo pet stalnih profesora, a ostali su bili profesori I. i II. realne gimnazije. Godine 1932. ravnatelj LUKA ZDUNIĆ odlazi u mirovinu, a na njegovo mjesto dolazi prof. JANKO GARIĆ, koji na mjestu ravnatelja ostaje sve do 1941. godine. Iz zgrade I. realne gimnazije III. realna gimnazija seli se 1933. godine u zgradu Trgovačke akademije i u njoj djeluje do 1937. godine. Tih je godina imala 700 – 800 učenika. Gradsko je poglavarstvo 1934. godine odlučilo da se izgradi nova školska zgrada s dvoranom za tjelovježbu i kućom za direktora škole. Svečano otvorenje i posveta nove školske zgrade Državne III. muške realne gimnazije u Zagrebu, u Kušlanovoj ulici, obavljeno je 22. rujna 1937. godine u nazočnosti načelnika prosvjetnog odjela Kraljevske banske uprave u Zagrebu, gospodina Dragutina Puca, koji je zastupao bana Savske banovine gospodina Viktora Ružića. Školu je posvetio prof. dr. Ignacije Repar, koji je zamjenjivao i zastupao preuzvišenoga gospodina nadbiskupa koadjutora dr. Alojzija Stepinca. Nova velika školska zgrada, u kojoj i danas djeluje III. gimnazija, omogućila je gotovo trostruko uvećanje broja učenika, tako da je u šk. god. 1939./40. upisano 1193 učenika u 28 razrednih odjela. Gimnazija je kadrovski iznimno dobro popunjena, tako da je, primjerice, 1939. godine imala 11 doktora znanosti. U tom razdoblju gimnazija je postavila temelje svojoj budućoj prepoznatljivosti, pa je uza svoju redovitu djelatnost razvijala i bogatu kulturnu i javnu djelatnost, nudeći učenicima različite mogućnosti njihova razvoja.

Za vrijeme II. svjetskog rata 1941. – 1945. u zgradi III. gimnazije bila je njemačka vojska (zapovjedništvo zračnih snaga – Luftwaffe). Od 1941. do 1945. ravnatelj je bio prof. IVO KLAIĆ. Učenici i profesori premještali su se na više lokacija. Najprije u zgradu II. gimnazije u Križanićevoj ulici (do 20. ožujka 1943.), zatim u Trgovačku akademiju (Bauerova ulica) i Visoku ekonomsku školu (u Zvonimirovoj ulici). Dana 14. rujna 1943. bilo je ponovno preseljenje u Trgovačku akademiju na Trgu maršala Tita, a nakon toga u Fizikalni institut na Mažuranićevom trgu.

Nakon završetka II. svjetskog rata učenici i profesori konačno su se vratili u svoju zgradu u Kušlanovoj ulici – 23. lipnja 1945. godine. Godine 1948. gimnazija postaje mješovita, a 1956., na temelju zakona o osnovnoj školi, prva četiri razreda gimnazije priključuju se osnovnoj školi (5. – 8. razredi osnovne škole). Od svoga osnutka do 1956. godine III. gimnazija imala je osam godišta: od 1. do 8. razreda. Od 1941. do 1945. godine broj učenika se smanjio (1939./40. – 1193, 1944./1945. – 871), a u školskoj godini 1945./46. upisano je 762 učenika u 20 razrednih odjela. Godine 1945. ravnateljem škole postaje prof. NIKOLA PAVKOVIĆ, a 1947. godine na njegovo mjesto dolazi prof. VLADIMIR BLAŠKOVIĆ, kojeg školske godine 1951./52. zamjenjuje prof. ANTE ŠKOFLIĆ. Od 1952. do 1957. ravnateljica je bila profesorica ŠTEFANIJA SREMAC.

Od 1957. do 1968. školu je vodila prof. JELICA ANIČIĆ (kasnije ZORMAN), a 1968. godine ravnateljsko mjesto preuzima prof. OJDANA HERAK. Prof. PETAR AUŠPERGER bio je ravnatelj od 1973. do 1993. godine, a od 1993. godine do 2004. III. gimnaziju vodi prof. MARTIN ORŠOLIĆ.

Godina 2004. ravnatelj Martin Oršolić odlazi na mjesto pomoćnika ministra u Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa, gdje ostaje do kraja mandata 2008. godine. Umjesto njega 2004. godine nekoliko mjeseci bio je ravnatelj prof. JOSIP KLAIĆ, koji je nažalost iznenada preminuo. Na njegovo mjesto od 2004. do 2008. dolazi prof. ZDENKO SKUKAN. Nakon završetka četverogodišnjeg mandata u MZOŠ-u, vraća se na mjesto ravnatelja prof. MARTIN ORŠOLIĆ,  koji i danas obnaša dužnost ravnatelja.

U razdoblju od 1978. do 1991. godine III. gimnazija ne djeluje. Naime, poznatom reformom školstva (koju je vodio ministar prosvjete dr. Stipe Šuvar) ukidaju se sve gimnazije i formiraju obrazovni centri. S PTT školom III. gimnazija 1978. godine spojena je u PTT obrazovni centar.

Poslije raspada bivše države i stvaranjem Republike Hrvatske gimnazije se ponovno obnavljaju. Bivši obrazovni centri raspadaju se i stvara se nova mreža srednjih škola.

Dana 1. srpnja 1991. godine ponovno se registrira III. gimnazija i otada počinje njezin novi život. Glavni joj je cilj obnavljanje i razvijanje svih pozitivnih vrijednosti koje su razvijale i njegovale brojne generacije učenika i profesora, koristeći sve mogućnosti modernog doba, kako bi se stvarali najbolji mogući uvjeti za potpuni razvoj naše mladeži za njezinu dobrobit i dobrobit njihovim roditeljima, gradu Zagrebu i čitavoj Lijepoj Našoj.

Posljednjih dvadesetak godina III. gimnazija profilirala se kao škola s dva gimnazijska programa: program opće gimnazije – 20 razreda (po 5 u svakoj godini) i program prirodoslovno-matematičke gimnazije s dva strana jezika – engleski i njemački – 4 razreda (po 1 u svakoj godini) s otprilike 750 učenika, 60 djelatnika, od kojih je 45 profesora. Učenicima nudimo  i organiziramo najviše izborne i fakultativne nastave, te izvannastavnih aktivnosti u državi i postižemo izvanredne rezultate na županijskim i državnim natjecanjima. Kontinuirano smo svih godina na državnim natjecanjima iz hrvatskog jezika – LiDraNo i športskim natjecanjima. Pet puta bili smo prvaci države u košarci (djevojke), tri puta u atletici (mladići), jednom košarkaši, te puno drugih i trećih mjesta u nogometu, košarci, rukometu. Također smo više puta bili prvaci grada Zagreba u športskim disciplinama koje nisu zastupljene na državnim natjecanjima: plivanje (djevojke i mladići), nogomet (djevojke), tenis i skijanje.

Najveći su športski rezultati:

1. Sudjelovanje na Svjetskom prvenstvu srednjih škola košarkašica na Cipru od 27. ožujka do 5. travnja 2013. godine, gdje smo u konkurenciji 24 zemalja svijeta osvojili šesto mjesto.

2. Sudjelovanje na Svjetskom prvenstvu srednjih škola u atletici (mladići), koje će se održati od 22. do 27. lipnja 2013. u Češkoj.

Osvojili  smo dosta drugih i trećih mjesta i iz drugih predmeta: engleski  jezik, njemački jezik, filozofija, logika, sociologija (ekologija), povijest, geografija, fizika, kemija, biologija, informatika, vjeronauk…

Posebice treba  naglasiti izvrsne rezultate na državnim maturama: bili smo najbolji iz hrvatskog jezika, filozofije, logike i matematike.

Jedan od najvažnijih zadataka, koji smo uspješno rješavali obnova je i opremanje škole. Posljednjih dvadesetak godina obnovili smo školsku zgradu (krov, prozore, fasadu, elektroinstalacije, kotlovnicu, sanitarne čvorove, knjižnicu, svečanu dvoranu, športski i novinarski klub, športsku dvoranu) i uredili športske terene te podigli ogradu oko škole.

Važno je napomenuti da smo pokrenuli iseljenje osnovne škole i da će se uskoro početi graditi njihova nova zgrada, zapadno od školskih igrališta, te očekujemo za dvije godine mogućnost organiziranja nastave u jednoj smjeni.

Od svog osnutka 1922. godine pa do danas (uključujući i ovu 2012./13. školsku godinu) gimnaziju je pohađalo 19031 učenika. Prema dostupnoj evidenciji u školi je predavalo 529 profesora i radilo je još 80 ostalih djelatnika. S obzirom na velike teškoće koje smo imali prilikom prikupljanja podataka, vjerojatno su neki učenici, a možda i djelatnici izostavljeni s popisa u ovom zborniku. Ispričavamo se svima i molimo da nam se jave kako bismo u idućem zborniku popravili te nedostatke.

O nekim značajnijim oblicima rada i djelovanja III. gimnazije u dosadašnjih 80 godina u Zborniku pišu njezini bivši učenici, istaknuti hrvatski intelektualci. Namjeravali smo da iz svakog razdoblja III. gimnazije u Zborniku objavimo više radova i ilustracija. Nažalost, samo smo djelomice ostvarili taj cilj. Zato ovom prigodom pozivamo naše bivše učenike da nam pošalju svoje radove za neki drugi zbornik u povodu neke druge obljetnice.

Ovaj je zbornik pripreman posljednjih nekoliko godina i na njemu je radilo jako puno profesora i učenika III. gimnazije kao i bivših učenika i bivših profesora. Svima njima zahvaljujem na velikom trudu i zalaganju i nadam se da će ovaj zbornik biti najveće zadovoljstvo za sve njih.

Ravnatelj

Martin Oršolić, prof.

E-dnevnik

Ove godine odlučili smo uvesti aplikaciju e-dnevnik u prirodoslovno-matematičke razrede kao pilot projekt, a sljedeće školske godine namjeravamo uvesti e-dnevnik u sve razrede. Aplikacija e-Dnevnik za učenike omogućava učenicima pregled ocjena, bilješki, izostanaka, lektira te raspored pisanih zadaća, koje su upisali nastavnici u e-Dnevnik sustav.




preskoči na navigaciju