preskoči na sadržaj

III. gimnazija Zagreb

Login

 

U 100. godini...

Preporuujemo...

Kodiramo s eTwinningom

Kreativna lektira

Kreativna matematika

Smotra školskog filma

Kalendar
« Travanj 2024 »
Po Ut Sr e Pe Su Ne
1 2 3 4 5 6 7
8 9 10 11 12 13 14
15 16 17 18 19 20 21
22 23 24 25 26 27 28
29 30 1 2 3 4 5
6 7 8 9 10 11 12
Prikazani dogaaji

Izdvojeno

      

    

Mentalno zdravlje
Povratak na prethodnu stranicu Ispii lanak Poalji prijatelju
Mentalno zdravlje i izolacija
Autor: IVANA DELA, 20. 3. 2020.

Znamo da je mentalno zdravlje jednako vano kao tjelesno zdravlje, kao i da narušeno mentalno zdravlje, primjerice kroz dugotrajnu izloenost veem stresu, itekako moe negativno utjecati i na tjelesno zdravlje. U situaciji epidemije u kojoj se nalazimo, od ogromne je vanosti paziti na svoje tjelesno zdravlje, higijenu i izbjegavati bliske kontakte s drugim ljudima – no, podjednako je vano i njegovati svoje mentalno zdravlje, koje se u ovom okolnostima nalazi pred velikim izazovom.


Znamo da je mentalno zdravlje jednako vano kao tjelesno zdravlje, kao i da narušeno mentalno zdravlje, primjerice kroz dugotrajnu izloenost veem stresu, itekako moe negativno utjecati i na tjelesno zdravlje. U situaciji epidemije u kojoj se nalazimo, od ogromne je vanosti paziti na svoje tjelesno zdravlje, higijenu i izbjegavati bliske kontakte s drugim ljudima – no, podjednako je vano i njegovati svoje mentalno zdravlje, koje se u ovom okolnostima nalazi pred velikim izazovom.

 

Ljudi su društvena bia, i izolacija, posebno dugotrajna, svima nam teško pada. U poetku se moemo osjeati dobro, biti zadovoljni što ne moramo ii na posao ili u školu, što odjednom imamo cijeli dan za sebe – no, ve nakon nekoliko dana, mogu se javiti prvi znakovi stresa i nezadovoljstva. Ponu nam nedostajati kave s prijateljima, odlasci u kino ili kazalište, ak nam ponu nedostajati radni ili školski kolege, kao i naše uobiajeno radno ili školsko okruje. Usto, primorani smo provoditi puno više vremena sa svojim ukuanima nego inae, što jest lijepo i prua mogunost da se više posvetimo obitelji, ali je istovremeno i vrlo stresno jer, kao prvo, nismo navikli, i kao drugo, osjeamo da smo primorani na to, umjesto da to bude nešto što elimo. Dodajmo tome i osjeaj straha i nesigurnosti izazvan zdravstvenom krizom, zabrinutost kako za nas same tako i za nama bliske osobe, i jasno je zbog ega je situacija u kojoj smo se svi našli iznimno stresna.

Pojedini lijenici i znanstvenici kau da ovakve situacije mogu posluiti kao okida ozbiljnijih psiholoških tegoba poput posttraumatskog stresnog poremeaja, opsesivno-kompulzivnog poremeaja, generaliziranog anksioznog poremeaja, mogu dovesti do depresije ili paninih napada… Ovo posebno vrijedi za osobe koje su i inae sklone anksioznosti i depresivnosti, ali moe se manifestirati i kod ostalih, posebno što dulje ovakva stresna situacija potraje. Zdravstvene krize imaju obiljeja visoke nepredvidljivosti koja potie razvoj anksioznosti, jer je anksioznost uroeni mehanizam koji nas priprema na percipiranu opasnost. U normalnim, svakodnevnim situacijama ovaj mehanizam funkcionira odlino, ali u situacijama krize, moe postati prejak i uiniti osobu osjetljivijom nego inae. Takoer, ovakve situacije ine da se ljudi osjeaju kao da su izgubili kontrolu nad svojim ivotima, pa je nastoje vratiti (primjerice, kupovinom prevelikih koliina hrane i higijenskih potrepština).

Iako je najbitnije u ovakvim situacijama paziti na tjelesno zdravlje, a poštivanje mjera Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo ini nas opreznijima, nuno je njegovati mentalno zdravlje kako anksioznost i zabrinutost koji su potpuno normalna u ovoj situaciji, ne bi prerasli u ozbiljan problem. 

U temi "Kako sauvati mentalno zdravlje tijekom zdravstvene krize?" proitajte nekoliko savjeta kako ouvati mentalno zdravlje.

 

Ivana Dela, prof. psihologije

 

Korišteni izvori:

„Ante Bagari - Kad opasnost proe, kod nekih e se razviti PTSP“, Zadarski list, 12.3.2020.: https://www.zadarskilist.hr/clanci/12032020/ante-bagaric-kad-opasnost-prode-kod-nekih-ce-se-razviti-ptsp

„Sada je najvanije da svi skupa ne izludimo. Psihologinje s Filozofskog dale su nam 6 savjeta kako izdrati u kui“, Telegram.hr, 18.3.2020.: https://www.telegram.hr/zivot/sada-je-najvaznije-da-svi-skupa-ne-izludimo-psihologinje-s-filozofskog-dale-su-nam-6-savjeta-kako-izdrzati-u-kuci/?fbclid=IwAR0at6_7YmnVAhdvKfSI_NKuRACoEEc5ReW0yv0NFHQLNhSMzjw-iRWVTW8

„Psihološke posljedice pandemije: izuzetno je teško biti bez bliskoga kontakta“, Radio HRT, 19.3.2020.: https://radio.hrt.hr/ep/psiholoske-posljedice-pandemije-izuzetno-je-tesko-biti-bez-bliskoga-kontakta/337042/





[ Povratak na prethodnu stranicu Povratak | Ispii lanak Ispii lanak | Poalji prijatelju Poalji prijatelju ]
preskoči na navigaciju