| 2020-04-19 15:38:18 Smetnje spavanja - što učiniti? Među simptomima stresa, česte su smetnje spavanja. Nesanica može imati nekoliko različitih oblika - otežano uspavljivanje, često buđenje tijekom noći, prerano buđenje, lagan san... U situaciji u kojoj se trenutno nalazimo je povećana vjerojatnost za doživjeti smetnje spavanja, pa je dobro podsjetiti se na savjete kako si u tome možemo pomoći. Među simptomima stresa, česte su smetnje spavanja. Nesanica može imati nekoliko različitih oblika - otežano uspavljivanje, često buđenje tijekom noći, prerano buđenje, lagan san... Epidemija i izolacija su vrlo stresne situacije, a doživljeni potres je iznimno stresna situacija i traumatski događaj na koji se psihološka reakcija može javiti odmah, ali i s "odgodom" od nekoliko dana ili tjedana. Znači, u situaciji u kojoj se trenutno nalazimo je povećana vjerojatnost za doživjeti smetnje spavanja, pa je dobro podsjetiti se na savjete kako si u tome možemo pomoći. Pokušajte održavati redovit raspored budnosti i spavanja - uvijek ustajte u manje-više isto vrijeme, unesite neku strukturu u dan (posebno važno za djecu i adolescente). Uzmite malo vremena (npr. 15 minuta) tijekom dana kako biste razmislili o situaciji - zapišite misli, razgovarajte o stresu… Pokušajte ograničiti svoje razmišljanje o tim stvarima na to određeno vrijeme kako bi se smanjila mogućnost da ovaj stres ometa noćni san. Ako je moguće, koristite svoj krevet samo za spavanje i nikakve druge aktivnosti - to se najbolje postiže ako odete u krevet samo kad se osjećate pospano. Koristite trenutnu priliku da pratite svoj prirodni ritam spavanja (posebno večernji tipovi i adolescenti). Upotrijebite društvene medije da biste podijelili osjećaje poput stresa i tjeskobe s članovima obitelji i prijateljima, ali također dijelite i pozitivne stvari (npr. optimistični ili šaljivi sadržaji, možda nepovezani s epidemijom). Ne koristite mobitele, tablete i laptope u krevetu - isključite ih prije odlaska u krevet radi smanjenja učestalosti poremećaja spavanja zbog izloženosti svjetlu, obavijestima i potrebi za odgovorima na pozive i mailove. Pronađite korisne distrakcije, budite zaokupljeni onim aktivnostima s kojima ste otprije upoznati i koje uživate obavljati. Ograničite količinu vremena koju ste izloženi vijestima o epidemiji, potresu i drugim stvarima koje su vam stresne. Ako vam je na raspolaganju više vremena i u mogućnosti ste to učiniti, učinite svoj dom, a posebno svoju spavaću sobu ugodnijim okruženjem za spavanje (tišina, mrak, adekvatna temperatura). Vježbajte redovito, po mogućnosti svakodnevno. Pokušajte biti izloženi prirodnoj dnevnoj svjetlosti tijekom dana, posebno ujutro. Ako to nije moguće, osvijetlite vaš dom svjetlošću otvaranjem zavjesa i dizanjem roleta, ili upaljenim svjetlima. Pokušajte imati prigušeno svjetlo tijekom večeri, a noću još tamnije. Prije spavanja odaberite poznate i opuštajuće aktivnosti (npr. čitanje knjige, joga, slušanje glazbe itd.) Ako ste tijekom dana manje aktivni nego inače, jedite nešto manje za večeru, a najkasnije večerajte dva sata prije polaska na spavanje, kako bi se spriječilo ometanje sna.Na ovoj stranici nalaze se i savjeti za roditelje. |
| III. gimnazija Zagreb |