Znamo da je mentalno zdravlje jednako važno kao tjelesno zdravlje, kao i da narušeno mentalno zdravlje, primjerice kroz dugotrajnu izloženost većem stresu, itekako može negativno utjecati i na tjelesno zdravlje. U situaciji epidemije u kojoj se nalazimo, od ogromne je važnosti paziti na svoje tjelesno zdravlje, higijenu i izbjegavati bliske kontakte s drugim ljudima – no, podjednako je važno i njegovati svoje mentalno zdravlje, koje se u ovom okolnostima nalazi pred velikim izazovom.

Ljudi su društvena bića, i izolacija, posebno dugotrajna, svima nam teško pada. U početku se možemo osjećati dobro, biti zadovoljni što ne moramo ići na posao ili u školu, što odjednom imamo cijeli dan za sebe – no, već nakon nekoliko dana, mogu se javiti prvi znakovi stresa i nezadovoljstva. Počnu nam nedostajati kave s prijateljima, odlasci u kino ili kazalište, čak nam počnu nedostajati radni ili školski kolege, kao i naše uobičajeno radno ili školsko okružje. Usto, primorani smo provoditi puno više vremena sa svojim ukućanima nego inače, što jest lijepo i pruža mogućnost da se više posvetimo obitelji, ali je istovremeno i vrlo stresno jer, kao prvo, nismo navikli, i kao drugo, osjećamo da smo primorani na to, umjesto da to bude nešto što želimo. Dodajmo tome i osjećaj straha i nesigurnosti izazvan zdravstvenom krizom, zabrinutost kako za nas same tako i za nama bliske osobe, i jasno je zbog čega je situacija u kojoj smo se svi našli iznimno stresna.

Pojedini liječnici i znanstvenici kažu da ovakve situacije mogu poslužiti kao okidač ozbiljnijih psiholoških tegoba poput posttraumatskog stresnog poremećaja, opsesivno-kompulzivnog poremećaja, generaliziranog anksioznog poremećaja, mogu dovesti do depresije ili paničnih napada… Ovo posebno vrijedi za osobe koje su i inače sklone anksioznosti i depresivnosti, ali može se manifestirati i kod ostalih, posebno što dulje ovakva stresna situacija potraje. Zdravstvene krize imaju obilježja visoke nepredvidljivosti koja potiče razvoj anksioznosti, jer je anksioznost urođeni mehanizam koji nas priprema na percipiranu opasnost. U normalnim, svakodnevnim situacijama ovaj mehanizam funkcionira odlično, ali u situacijama krize, može postati prejak i učiniti osobu osjetljivijom nego inače. Također, ovakve situacije čine da se ljudi osjećaju kao da su izgubili kontrolu nad svojim životima, pa je nastoje vratiti (primjerice, kupovinom prevelikih količina hrane i higijenskih potrepština).

Iako je najbitnije u ovakvim situacijama paziti na tjelesno zdravlje, a poštivanje mjera Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo čini nas opreznijima, nužno je njegovati mentalno zdravlje kako anksioznost i zabrinutost koji su potpuno normalna u ovoj situaciji, ne bi prerasli u ozbiljan problem. 

U temi "Kako sačuvati mentalno zdravlje tijekom zdravstvene krize?" pročitajte nekoliko savjeta kako očuvati mentalno zdravlje.

Ivana Delač, prof. psihologije

Korišteni izvori:

„Ante Bagarić - Kad opasnost prođe, kod nekih će se razviti PTSP“, Zadarski list, 12.3.2020.: https://www.zadarskilist.hr/clanci/12032020/ante-bagaric-kad-opasnost-prode-kod-nekih-ce-se-razviti-ptsp

„Sada je najvažnije da svi skupa ne izludimo. Psihologinje s Filozofskog dale su nam 6 savjeta kako izdržati u kući“, Telegram.hr, 18.3.2020.: https://www.telegram.hr/zivot/sada-je-najvaznije-da-svi-skupa-ne-izludimo-psihologinje-s-filozofskog-dale-su-nam-6-savjeta-kako-izdrzati-u-kuci/?fbclid=IwAR0at6_7YmnVAhdvKfSI_NKuRACoEEc5ReW0yv0NFHQLNhSMzjw-iRWVTW8

„Psihološke posljedice pandemije: izuzetno je teško biti bez bliskoga kontakta“, Radio HRT, 19.3.2020.: https://radio.hrt.hr/ep/psiholoske-posljedice-pandemije-izuzetno-je-tesko-biti-bez-bliskoga-kontakta/337042/